Zanimljivosti

ROGOZNICA

Borove šume, lijepe uređene plaže, slikovit i zaštićen položaj čine Rogoznicu privlačnom turistima. Osim u kupanju i drugim aktivnostima na moru, gosti Rogoznice u turističkoj sezoni mogu uživati u kulturno-umjetničkim i zabavnim priredbama. Ističu se Rogoznička fešta (prve subote u kolovozu) i Ribarska noć.
Kako u Rogoznici ima mnogo ribara, uvijek se može kupiti svježa riba i uživati u domaćim kulinarskim specijalitetima, među kojima se ističe rogoznički brudet.
Uz uobičajene sportsko-rekreacijske aktivnosti, u Rogoznici će uživati poklonici mačevanja. Naime, od 1987. ovdje djeluju škola mačevanja i Međunarodni mačevalački kamp pri Mačevalačkom klubu “Galeb Grafoplast”. Postoje organizirani izleti.
Posebno se slavi blagdan Gospe od Kapalice, kada je velika procesija brodicama po moru.

Rogoznica, naselje i luka u istoimenoj uvali, 25 km južno od Šibenika; 825 stan. Gospodarska je osnova poljodjelstvo, ribarstvo i turizam. Naselje je smješteno na poluotoku (nekadašnji otočić Kopara spojen je s kopnom umjetnim nasipom u drugoj polovici XIX. st.) koji istoimenu uvalu, Luku Rogoznicu, dijeli na zapadni i istočni dio. Uvala Rogoznica sjeverno od rta Ploča je dobro zaklonište za jahte. Na lokalnoj je prometnici, odvojku od magistralne prometnice (M2, E65).
Naseljena već u antičko doba. Župna crkva građena je 1615., u XIX. st. pregrađena. Na vrhu naselja ostaci utvrde koju su počeli graditi Francuzi 1809. U rogozničkome se polju nalaze srednjovjekovne crkve sv. Nikole (sa stećcima) i bl. Ivana Trogirskoga, izgrađene u oblicima srednjovjekovne dalmatinske arhitekture; u zaljevu je 1993.-96. izgrađen umjetni otok za marinu.

 

PRIMOŠTEN
(udaljenost od Zečeva: 5 km)
Primošten je jedno od najpoznatijih turističkih središta Dalmacije (organizirani se turizam razvija od 60-ih godina) te jedno od najslikovitijih malih mjesta na Jadranu, s mnoštvom karakterističnih uskih uličica u staroj jezgri na brdovitu poluotočiću. Na drugom poluotočiću, sjeverno od središta, smješteni su hoteli Slava/Zora i Raduča, dok se s južne strane nalazi hotel Marina Lučica te još južnije marina Kremik. Osim lijepih plaža u mjestu i blizu hotela na otoku Smokvica nalazi se naturistička plaža.

Raznovrsne su mogućnosti za sport i rekreaciju: tenis, stolni tenis, kuglanje, odbojku na pijesku, jedrenje. Djeluju škole jedrenja i ronjenja. Gostima je na raspolaganju 50-ak restauracija, konoba i dr. Domaći je specijalitet jastog na primoštenski način. Diskoklub Aurora najveći je u Dalmaciji.
U 30-ak sela i zaselaka Primoštena Burnjeg, u zaleđu Primoštena, turistima se nudi smještaj i domaća hrana (pršut, sir iz ulja, janjetina, jela ispod peke, makrobiotička i ekološka hrana – slanutak, maslinovo ulje, leća), te tradicionalna narodna jela. Osim toga, valja kušati i poznato crno vino babić, koje se dobiva uzgajanjem autohtone sorte u čuvenim primoštenskim vinogradima u kamenu. Ovi vinogradi imaju službeni status svjetskoga spomenika ljudskom radu i njihova se slika nalazi u predvorju zgrade Ujedinjenih naroda.

Organiziraju se izleti: Primoštenski vinski put (razgledavanje sela u Primoštenu Burnjem), posjet Krapnju (muzej spužvarstva), Zlarinu (koraljna tura) i dr.
U ljetnim se mjesecima u Primoštenu održavaju brojne kulturno-umjetničke i zabavne priredbe, kao što su Primoštenska fešta i uzance (prvi tjedan u kolovozu). Posebno se slave blagdani Gospe od Loreta (9. i 10. svibnja) i Gospe od Porta (27. srpnja), kada se održava velika procesija oko mjesta i brodovima po moru. U Primoštenu djeluje Likovna kolonija “More – ljudi – obala”, Glazbena škola “Primo primores”, Ljetna barokna glazbena škola, Umjetnička galerija “Rudina”, Ambijentalna galerija “Kamene sfere”.

PRIMOŠTEN, naselje i luka na malom poluotoku između uvala Raduča i Primošten, 30 km jugoistočno od Šibenika; 1745 stan. Gospodarska je osnova poljodjelstvo, vinogradarstvo, maslinarstvo, ribarstvo i turizam. Zaštićen od sjevernih vjetrova, ima vrlo blagu klimu. U uvalama Vela i Mala Raduča, Primošten i Peleš su prostrane plaže. Na magistralnoj je prometnici (M2, E65).
U XVI. st. sagrađen je most kojim je naselje na otočiću povezano s kopnom. Na otočiću su bile podignute dvije kule i zidine; porušene krajem XIX. st. Župna crkva sv. Jurja, podignuta na vrhu uzvisine u XV. st., temeljito je pregrađena 1760. U njoj se čuva ikona Blažene Djevice Marije sa srebrnim okovom i slikom sv. Marije sa sv. Lukom i Jurjem, rad majstora Cusija iz 1719. Na ulazu u naselje je barokna kapela iz 1790. U zaseoku Kruševo sačuvana je srednjovjekovna crkva sv. Martina (na groblju su stećci), u Širokoj crkva sv. Jere iz 1460., a u Prhovu srednjovjekovna crkva sv. Jurja, kasnije obnavljana.

TROGIR
(udaljenost od Zečeva: 22 km)
Trogir je u pravom smislu grad-muzej. Ljubitelji kulturno-povijesnih spomenika, umjetničkih djela, izvornih zdanja i lijepih ulica u Trogiru će upoznati raskošnu i slojevitu baštinu – od romaničkoga dvorišta do suvremeno opremljenih interijera. Neponovljiva povijesna jezgra, Radovanov portal, umjetničke zbirke, koje su tijekom stoljeća oduševljavale namjernike i putopisce, nude trogirskome turistu divotu koju kao prikladan suvenir personificira reljef Kairosa.

Širu trogirsku okolicu (rivijera Trogir-Seget-Čiovo) karakteriziraju bujna vegetacija, brojni otoci i otočići, kamenite i šljunčane plaže. Uz vrstan smještaj – hoteli, pansioni, apartmani, kampovi, kvalitetnu ponudu domaće hrane, osobito ribljih specijaliteta, brojne su mogućnosti za sport i rekreaciju – teniski tereni, boćališta, kuglane, trim-staza, škola jedrenja na dasci, ronjenje. Organiziraju se vesele ribarske noći i smotra folklora, ali i koncerti ozbiljne glazbe u posebnim ambijentima grada.

Marina ACI Trogir ima 200 vezova u moru i 80 mjesta na kopnu. TROGIR, grad i luka na obali Kaštelanskog zaljeva, 27 km zapadno od Splita; 10 266 stan. Stara gradska jezgra smještena je na otočiću između Čiova i kopna; sa susjednim kopnom spojena je kamenim mostom, a s Čiovom pokretnim mostom. Gradsko područje širi se i na sjevernu obalu Čiova, nasuprot otočiću. Gospodarska je osnova brodogradnja, industrija duhana, farmaceutska industrija i turizam. Na magistralnoj je prometnici (M2, E65). U Resniku je Zračna luka >Split<. Marina Trogir nalazi se na sjevernoj obali otoka Čiova, između trogirskog mosta i rta Čubrijan.

 

ŠIBENIK
(udaljenost od Zečeva: 35 km)
Povijesni grad Šibenik, vezan uz prostorno širenje i razvitak ranohrvatske države, bogat je kulturnim i povijesnim spomenicima. Među njima je, nesumnjivo, najpoznatija čuvena šibenska katedrala, jedna od najoriginalnijih građevina europskoga kasnosrednjovjekovlja, ponajviše vezana uz čuvenoga domaćeg majstora Jurja Matejeva Dalmatinca. Danas je Šibenik turističko središte smješteno na prostoru gdje se najrazvedenija otočna skupina u Europi (Kornatsko otočje) i krški hidrografski fenomeni (Skradinski buk, Visovac, Roški slap) stapaju u najatraktivniji ekološko-estetski i turističko-rekreativni prostor na hrvatskome Jadranu.

U Šibeniku je poniknuo jedan od najvećih svjetskih košarkaša, Dražen Petrović. Rekreativcima su na raspolaganju brojni sportski tereni, a na Jadriji su uređeni tereni za odbojku na pijesku. Dobri su uvjeti za jedrenje i veslanje, djeluje nekoliko ronilačkih klubova sa školama ronjenja, a moguć je podvodni fotosafari. Sokolarski centar Dubrava organizira učenje vještine sokolarenja, lova pomoću ptica grabljivica. Obuku obavljaju vrhunski stručnjaci, a za napredne se organizira lov na sitnu divljač (zečeve, fazane i sl.). U Jadrtovcu radi škola jahanja.
U restauracijama se nude domaći specijaliteti (janjetina, jela s roštilja, jela ispod peke – posebno se cijeni tuka ili purica). U samom gradu, u predjelu Dolac, radi stotinjak kafe – barova s glazbom.
Među kulturnim priredbama i manifestacijama ističe se Međunarodni dječji festival (posljednji tjedan u srpnju i prvi tjedan u kolovozu), Ljetna orguljaška škola (druga polovica kolovoza) i Šibensko ljeto. Svečano se slavi sv. Jakov (25. srpnja), zaštitnik grada.

ŠIBENIK, grad i luka u sjevernoj Dalmaciji, nedaleko od ušća Krke u Šibenski zaljev koji je uskim prolazom spojen sa Šibenskim kanalom; 41 012 stan. Grad se smjestio amfiteatralno oko luke i na padinama brežuljaka koji je okružuju. Klima je blaga; prosječna temperatura zraka tijekom siječnja 6,5 °C, a u srpnju 24,2 °C; oko 2570 sunčanih sati godišnje. Gospodarska je osnova industrija (prerada obojenih metala, aluminija), tekstilna i prehrambena industrija, brodogradnja i turizam. Grad, nad kojim se dižu stare utvrde sv. Ane, sv. Ivana i Šubićevac, sastoji se od starijeg dijela s uskim i strmim ulicama na zapadu i od novijeg dijela na sjeveru i jugoistoku. Šibenik je kulturno središte: odjel Ekonomskog fakulteta iz Splita, Međunarodni festival djeteta i dr. U okolici je razvijeno vinogradarstvo, povrtlarstvo i voćarstvo. Turiste i izletnike privlače prirodne ljepote okolice (Skradinski buk, Roški slap, otočić Visovac na Krki, Kornatsko otočje) i brojni kulturno-povijesni spomenici u gradu. Na križištu je magistralnih prometnica Zadar-Šibenik-Split (M2, E65) i Šibenik-Drniš-Knin (M11.02); željezničkom prugom povezan je preko Perkovića s prugom Zagreb-Knin-Split. Trajektne veze s okolnim otocima (Prvić, Zlarin, Žirje, Kaprije, Obonjan).

 

NACIONALNI PARK KRKA
(udaljenost od Zečeva: 48 km)
KRKA, je među rijekama hrvatskog krša svakako najčudesnija. Poznata je po brojnim vodopadima, koji su, kao i kod Plitvičkih jezera, nastali taloženjem sedre, posebne vrste vapnenca. Nacionalni park obuhvaća najveći dio toka rijeke s okolnim priobalnim prostorom od povijesnog grada Knina nedaleko njenog izvora do drugog povijesnog gradića Skradina. Tu nakon veličanstvenih slapova rijeka postepeno najprije prelazi u Prukljansko jezero, a nakon toga u duboki morski zaljev, u kojem se smjestio još jedan povijesni grad Šibenik. Rijeka dijelom teče dubokim kanjonima urezanim u vapnenačku zaravan, a dijelom je ujezerena. Među brojnim vodopadima osobitom ljepotom ističu se Skradinski buk i Roški slap, između kojih je na ujezerenom dijelu rijeke smješten otočić Visovac sa franjevačkim samostanom.

 

SPLIT
(udaljenost od Zečeva: 55 km)
Split je ne samo glavno urbano, kulturno i prometno središte Dalmacije iz kojega vode putovi kopnom i morem u brojna ljetovališta Dalmacije nego je i sam česti cilj turista i izletnika. Grad s 1700 godina postojanja uz mnoštvo arheoloških, povijesnih i kulturnih spomenika, među kojima posebno mjesto svakako zauzima čuvena Dioklecijanova palača, dio svjetske baštine UNESCO-a, posjeduje atraktivnosti, toplinu bogatstva suvremenoga mediteranskoga grada. O dugoj turističkoj tradiciji Splita govori 1894. objavljen prvi iscrpni vodič grada i njegove okolice.

Zbog povijesnosti grada danas najprije valja uputiti na splitske muzeje: Muzej hrvatskih arheoloških spomenika – kapitalni projekt hrvatske kulture utemeljen 1893. u Kninu; Arheološki muzej iz 1820., jedan od najstarijih muzeja u Hrvatskoj; Riznicu splitske katedrale, u kojoj je vrijedna zbirka crkvenih umjetnina; Etnografski muzej, utemeljen 1910.; Povijesno-pomorski muzej; Prirodoslovni muzej. Vrijedno je pogledati Galeriju umjetnina, utemeljenu 1931., Zbirku franjevačkog samostana u Poljudu, Galeriju Meštrović i dr.

Split je sportski velegrad (1979. održane Mediteranske igre) u kojemu djeluju mnogi poznati i popularni sportski klubovi i natjecatelji, a mnogobrojni su i tereni kojima se mogu koristiti rekreativci. Pružaju se mogućnosti za bavljenje gotovo svim sportovima na kopnu i na vodi, od nogometa, košarke i tenisa preko planinarstva i streljaštva do ribolova, skijanja na vodi i veslanja.

Svakako valja posjetiti park-šumu Marjan, zelenu oazu kojom se Splićani generacijama s pravom ponose, koju čuvaju i njeguju. Ondje su šetališta, vidikovci, solariji, trim-staze, igrališta i splitski zoološki vrt. S njegova se vrha pruža prekrasan pogled na stari i novi dio Splita. Do Marjana se iz povijesne jezgre Splita stiže ugodnom šetnjom za 15-ak minuta kroz staro pučko naselje Varoš. Marjanskim stepenicama, sljemenom brda, dolazi se do drugoga, višeg vrha Marjana, Telegrina, s čijeg vidikovca puca pogled na splitski poluotok, Kozjak, Mosor, na Kaštelanski zaljev, Salonu i Klis, Trogir i Čiovo, te na Šoltu, Brač, Hvar i Vis. Južne marjanske hridi u posljednje su vrijeme omiljeno vježbalište alpinista i slobodnih penjača, koji se svakoga travnja okupljaju na tradicionalnom Kupu Marjana.

Split obiluje restauracijama i konobama u kojima se može uživati u domaćim specijalitetima. Brojne su i plaže i kupališta u gradu i bližoj okolici. Napose su popularne Bačvice, pješčana plaža gotovo u samom središtu Splita.
Bogat je i kulturni i zabavni život, osobito ljeti, kada se Split sa svojim trgovima, dvorištima i drugim prostorima pretvara u veliku pozornicu pod vedrim nebom. Usred sezone održava se tradicionalni festival Splitsko ljeto, kada se izvode drame, opere i koncerti (od polovice srpnja do polovice kolovoza). Splitske subotnje večeri posvećene su ozbiljnoj glazbi. Održavaju se i festivali zabavne glazbe, Art – ljeto, folklorne priredbe, pučka fešta Dani Radunice i drugo. Tijekom godine upriličuju se Marulićevi dani (u travnju), Knjiga Mediterana (u listopadu), a među tradicionalnim manifestacijama su Blagdan sv. Križa, Sajam cvijeća, Bal Splićana, sajam vina i dr. Dan grada slavi se 7. svibnja, na Blagdan sv. Duje, zaštitnika grada.

U Splitu djeluje nekoliko kazališta, među kojima svakako valja spomenuti Hrvatsko narodno kazalište, podignuto 1893., koje organizira kazališne festivale Splitsko ljeto i Marulićeve dane. Djeluje i Kazalište mladih, te Splitsko kazalište lutaka.
SPLIT, grad i luka u srednjoj Dalmaciji; 189 388 stan. Leži na poluotoku između istočnoga dijela Kaštelanskoga zaljeva i Splitskoga kanala. Zapadni dio poluotoka zauzima brdo Marjan ( 178 m). Bila Kozjak ( 780 m) i Mosor ( 1330 m) zaštićuju grad sa sjevera i sjeveroistoka i odvajaju ga od zaleđa. Klima je mediteranska: vruća suha ljeta (prosječna temperatura zraka u srpnju 26 °C) i blage, vlažne zime (prosječna godišnja količina oborina 900 mm). Split je jedno od najsunčanijih mjesta u Europi: prosječna dnevna insolacija u tijeku godine oko 7 sati (u srpnju oko 12 sati). Vegetacija je vazdazelena mediteranska, a u gradu i okolici uspijeva i suptropska vegetacija (palme, agave, kaktusi). Marjan pokriva umjetno uzgojena šuma.

Gospodarski napredak i porast stanovništva uvjetovani su razvitkom parobrodarstva, izgradnjom željezničkih pruga sa zaleđem prije i između dva svjetska rata, a osobito industrijalizacijom. Split je gospodarsko, administrativno i kulturno središte Dalmacije. Uz brodogradnju, znatnu važnost ima prerada plastičnih masa, industrija cementa, prehrambenih i drugih proizvoda. U okolici dobro uspijeva povrće, voće i cvijeće. Po prometu putnika i robe Split je veoma važna hrvatska luka. Središte je pomorskih veza s obalnim i otočnim lukama i završna postaja željezničkih pruga sa zaleđem. Trajektno je povezan sa svim srednjodalmatinskim otocima, te s Anconom u Italiji; brodske se veze, osim sa svim otocima, održavaju s Pulom, Venecijom, Dubrovnikom i dalje s Grčkom. U Resniku (Kaštela) je zračna luka. U Splitu djeluje velik broj kulturno – prosvjetnih ustanova i škola: Sveučilište (osnovano 1974.), kazalište, muzeji i galerije, instituti, a u novije vrijeme i specijalizirana institucija UN-a za zaštitu čovjekove okoline (Centar za koordinaciju plana prioritetnih akcija na Sredozemlju). Svake godine održavaju se kulturne manifestacije Splitsko ljeto (opere, drame i koncerti na otvorenim pozornicama), te glazbene manifestacije (Melodije hrvatskoga Jadrana, Festival zabavne glazbe Split). Raspolaže brojnim sportskim terenima, plivačkim bazenima i sportskim lučicama i sl. Stacionarni i tranzitni turizam u stalnom je porastu, izgrađeni su novi lučki, hotelski i turistički kapaciteti. U uvalama na području samoga grada ima niz kupališta.

U Splitu se nalaze četiri marine: ACI marina Split u sjeverozapadnom dijelu gradske luke; sportska lučica Spinut na sjevernoj obali Marjana; sportska lučica Poljud u luci Poljud; sportska lučica Zenta na južnoj obali Splita. Splitska gradska luka u središtu grada služi samo za putnički odnosno trajektni promet.

Translate »